dobar dan

Vivian Schmitt bo na erotičnem sejmu. Kje pa boste vi?11. november 2007 , avtor pet-in-g-seks
Tukaj in tukaj sem že poročal o prvem slovenskem erotičnem sejmu, ki se bo decembra v vročem plesu zavrtel v štajerskem Celju. Napovedal sem tudi nedeljsko galerijo erotičnih slikic prve zvezde šova Vivian Schmitt, sedaj pa obljubo izpolnjujem. V družbi Vivian bodo še: Marcello, porno zvezda Jana Bach, Total Knockout in Salome, prireditev pa bo vodila Marlenna. Aja, še to, slikce Vivian Schmitt so iz njene uradne strani, v okviru Videorame

Porno zvezda Vivian Schmitt v Celju6. november 2007 , avtor pet-in-g-seks
Že včeraj sem ekskluzivno poročal, da se bo zgodil prvi erotični sejem v Sloveniji; in sicer v začetku decembra v Celju. Danes je do mene pricurljala nepreverjena, toda dokaj zanesljiva informacija, da bo prva zvezda štajerskega seks-šova cenjena nemška porno-zvezdnica, mnogo večja kot je naša, slovenska Cassandra, super seksi svetlolaska Vivian Schmitt, letnik 1978. Za pokušino tokrat dodajam le eno fotko, v kratkem pričakujte promo-fotogalerijo.

Blogger: User Profile: feta

Blogger: User Profile: feta

Evlija CelebijaSEHER I GRAD MOSTARDrevni zapisi

Mostar znaci varos s mostom. Prema pricanju latinskih istoricara, u ovome je seheru u starinsko doba bio most preko rijeke Neretve s jedne strane na drugu, i to na jakom gvozdenom lancu u debljini covjecijeg stegna, i od toga mu je ostalo tako ime.Ovaj seher je osvojio licno njegovo velicanstvo Fatih. Mostar su zauzeli Turci prije 1468. g. a zauzele su ga cete bosanskog sandzaka Isa- bega Ishakovica. Pri tome Mehmed II nije imao nikakvog licnog ucesca. On je has (domen) pase (hercegova- ckog), a nalazi se na teritoriji hercegovackog sandzaka u bosanskom ejaletu. Njime upravlja pasin vojvoda s pedeset vojnika (nefer). To je ugledan kadiluk s rangom onih kadiluka od tri stotine akci. Ima muftiju, predstavnika serifa (neki- bu'l- esraf), prvake i ugledne ljude. Tu ima vrlo mnogo ucenjaka, sejhova, imama, pisaca i pjesnika. Ima mjesnog spahijskog cehaju (sipah kethuda jeri), janjicarskog serdara, serdara budimskog kola, trznog nadzornika (muhtesib), bazdara, nacelnika grada (sehir kethuda), povjerenika za harac (haradz emini), gradjevinskog nadzornika (mimar- agasi) i gradskog zapovjednika (kal'a dizdar).Oblik grada - Da bi osigurao i obezbijedio seher, Sulejman- han je naredio da se na liticama rijeke Neretve sagradi ovaj grad od kamena vrlo cvrsto i tvrdo. Grad je dosta malen. Tu se nalaze dvije tvrdjave, jedna s desne, a druga s lijeve strane. Izmedju njih nalazi se u cijelom svijetu poznati mostarski most. Na objema tvrdjavama postoje po dvije cvrste i utvrdjene kapije. Obje tvrdjave snabdjevene su potrebnim topovima i raznovrsnim spravama, a ukrasene su sa tri izbocena bastiona, koji su zaista divni.Premda tu postoje dvije tvrdjave, gradski zapovjednik (dizdar) je ipak jedan. U svakoj tvrdjavi ima po osamdeset naoruzanih regularnih vojnika. Oni stalno drze strazu. Gradsku kapiju zatvaraju svaku noc i nikoga ne ostavljaju unutra. Na bedemu u bastionu grada nalazi se jedan cardak koji gleda u Neretvu; u njemu se sastaje obrazovani svijet. Odatle se vidi kako sa sjeverne strane dolazi rijeka i kako poput Sirdarija (Sejhun) tece u jugoistocnom pravcu. U tome cardaku sastaje se obrazovani svijet Mostara i tu diskutuje o raznim pitanjima transcendentnog zivota i serijatskog prava. To mjesto je pravo odmaraliste. U onoj tvrdjavi koja se nalazi s druge strane mosta, i cija je kapija okrenuta na ovu stranu gdje je seher, nalazi se Sulejman-hanov mesdzid. Na tome mjestu ima mala kafana za gradske vojnike. Gradski zapovjednik (dizdar) i prvaci sehera (ajana) najcesce sjede tu. Sav spoljni zid toga mjesta (mahale) okicen je orudjem i oruzjem gradskih vojnika.Veliki mostarski most - I ovaj je most sagradio stari neimar (kodzamimar) Sinan, sin Abdulmennan- agin, a po Sulejman- hanovoj naredbi. On izgleda kao luk duge koji se uzdize do Kumove Slame i pruza s jedne litice na drugu. Ispod sredine mosta tece rijeka. Kako se sa obje strane toga mosta nalaze tvrdjave, to nije moguce preci s jedne na drugu stranu grada drugim putem osim preko tog mosta. Eto neka se zna da sam ja, bijedni i jadni rab (bozji), Evlija, dosada presao i vidio sesnaest carevina, ali tako visok most nisam vidio. On je prebacen s jedne na drugu stijenu, koje se dizu do neba. Duzina toga mosta od jedne do druge kapije, sto se nalaze na unutrasnjoj strani dviju tvrdjava, koje leze na oba kraja mosta - iznosi ravnih stotinu koraka, a sirok je petnaest stopa.Cudna ie vjestina koju je pokazao Ibrahim- efendija, roznamedzija sultana Murad-hana IV, provodeci preko toga mosta mjedenim cuncima vodu koja se nalazi u Tabackoj carsiji (debbag hane varosi) na zapadnoj strani mosta, dovodeci je u carsiju i pazar (trg), sto se nalaze na ovoj strani mosta i razvodeci je po banjama (hamam), dzamijama i medresama. Ukratko, to je most iznad i ispod koga tece voda.Datum kad je Gazi Sulejman- han podigao taj most sadrzan je u rijecima:
"Kudreti kemeri" - Godine 984.Drugi versifikovan hronostih glasi:Ovaj je most sagradjen potpuno kao luk duge,Ima l' mu slican na ovom svijetu, moj boze!Jedan znalac pogleda ga s divljenjemI rece mu hronostih:"I mi cemo preci preko one cuprijePreko koje je presao (ostali) svijet, moj sultanu !"Godine 974/1556.

Zaista je neimar ulozio svu svoju snagu i jasno pokazao svoju veliku, sposobnost. Kad se ovaj most pogleda iz daljine, izgleda okrugao kao luk iz koga je tek izletjela strijela pa tako stao. Neimarski ukus, preciznost, eleganciju, koja je unosena u ovu divnu kamenu tvorevinu, nije pokazao nijedan stari neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeci u pomenutom cardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca sehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrce i skoce s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveci svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije.Jedni skacu strmoglav, drugi sjedeci alaturka, a neki opet skacu u vodu udvoje, utroje i odmah srecno izlaze na obalu uspinjuci se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka. Visina ovog mosta je 87 hvati, a dubina rijeke 87 arsina. U njoj ima stijena velikih kao kupola kupatila; njih rijeka valja uz veliku buku. Zaista je velika smjelost da sitna djeca skacu u takvu rijeku.Mnogi segrti (gulam), noseci jelo svojim majstorima u ducane, ne idu mostom, nego stave jelo na glavu, a tasove (sofra tasi) i hljeb uzmu u ruke, pa idu smiono klizuci se uzanom ivicom mosta (korkaluk).Ova varos ima pedeset i tri mahale sa tri hiljade i cetrdeset tvrdo zidanih, kamenim plocama i i ceremitom pokrivenih kuca. Kako se vecina tih kuca (handan) nalazi na onim liticama sto su na istocnoj strani rijeke, to njihovi doksati, dvorane, mnogobrojne sobe, predvorja i balkoni gledaju u rijeku. Na suprotnoj, zapadnoj strani rijeke su sve sami ruzicnjaci, a svako moze pred svojom kucom na rijeci da lovi ribu i da se kupa. Duzina nastanjenog, izgradjenog dijela varosi na onoj strani gdje je carsija i trg (pazar) jeste punih pet hiljada koraka. Na jugoistocnoj strani prostire se polje dva sata hoda, sve do grada Blagaja. Ono je ispresijecano vinogradima i bastama. U julu nastane u varosi velika zega, jer suncane zrake udaraju u one stijene za ledjima varosi, pa se njihov refleks odrazava na varos. Na istocnoj strani nalaze se vinogradi. Kako varos lezi na potijesnom mjestu, ona je duga i uzana; ali je zaista privlacna.Dzamije - Tu ima 45 muslimanskih bogomolja (mihrab). Hronostih (tarih) na kapiji Derfterdar- pasine dzamije pod Kazaskom carsijom glasi:Uzviseni defterdar po imenu Mehmed,Pobornik dobra, zatornik zla,Smisljajuci besprimjeran i lijep hronostihTog casa rece mu Hatif: "Dom gozbe."Godine 1017/1608.Blizu mosta nalazi se Koski Mehmed-pasina dzamija, koja je poput kakve carske bogomolje. Ova je dzamija u dobrom stanju, svi njeni dijelovi su potpuno pokriveni plavim olovom. Iznad gornjeg praga njenih vrata napisan je kaligrafski ovaj natpis:

Mehmed-pasa je za Bozju ljubav sagradioOvu dzamiju da bude na svom mjestuSveti duh rece joj hronostih:"Hram Bozji i boraviste dobrih ljudi."Godine 1027/1618.Natpis na Staroj dzamiji u carsiji glasi:Ko za Bozju ljubav podigne dzamiju,"Neka ga vjecno prati milost Bozija."Godine 878/1473.

Na kraju jugoistocne strane varosi nalazi se Ibrahim-agina dzamija. Ona je takode pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a sva je nasarana kameleonskim bojarna. Ovu dzamiju vrijedi vidjeti. Hronostih na njenoj jugoistocnoj kapiji glasi:

Ibrahim-aga, osnivac ove zaduzbine,Ljubitelj poboznih, olicenje dobraI zastitnik sirotinje.Kad je dovsena, nevidljivi glas rece joj hronostih:"Mesdzid poboznih, hram ljudi istinske spoznaje."Godine 1044/1634.

Osim toga, u mahalama ima dzamija: Roznamedzije Ibrahim- efendije; njeni su vakufi dobro uredeni i mocni. Hadzi- Mehmed- begova dzamija je veoma prostrana, umjetnicki izradjena i svijetla. Vise njenih vrata s jugoistocne strane, napisan je na bijelom mramoru pozlacenim dzeli- pismom ovaj hronostih:"Ova uzvisena i casna dzamija podignuta je za vlade najveceg sultana Sulejman- hana gazije, da Bog uvelica njegove pobjede!- dobrotvor i osnivac zaduzbine njegove ekselencije El- hadzi Mehmed- beg, cestiti drzavnik, tvorac reda na svijetu, brat velikog vezira."Ovo je napisano kao njen hronogram godine devet stotina sezdeset i pete 965/1557.U ovom dijelu varosi sto se nalazi s druge strane u tabhani (debag-hana) ima sest mahala i pet islamskih bogomolja (mihrab), ali tamo nema gradjevina pokrivenih olovom. Prostrana je Hadzi- Alijina dzamija. Na onoj strani gdje je glavni dio varosi nalazi se prostrana musala (namazgah).Od mesdzida lijep je jos Hadzi- Alijagin mesdzid prema Ahmed- efendijinoj cesmi. To je lijepa i dobro opremljena dzamija. Na jugoistocnoj kapiji ima ovaj natpis:

Odabrani Muhamed, miljenik Boziji, rekao je:"Covjek koji za ljubav Boga podigne mesdzid.Sinan mu od sveg srca rece hronostih:"Godine hiljadu i sesnaeste podize Hadzi Alija svoj mesdzid."Godine 1016/1607.
Od medresa znamenita je medresa Roznamedzi Ibrahim- efendije, koja je u dobrom stanju. Ima dva javna kupatila (hamam), jedno je na ovoj, a drugo na suprotnoj strani (varosi). Ima jos 127 kucnih kupatila (handan hamamlari).Natpis na Ahmed- efendijinoj cesmi koja se nalazi u carsiji prema velikom hanu glasi:Dobrotvor ove zaduzbine, Ahmed- efendijaTrazeci nadje bistru vodu (ab-i nabi).Zatim pazljivo promisli i rece joj hronostih:"Tekuca voda (ab-i cari).Carsija i pazar - Ima 350 tvrdo zidanih ducana. Onakve tabhane (radionica za stavljenje koze) kao sto je ona na suprotnoj strani ove varosi nema nigdje. Njena zgrada je kao tvrdjava. Unaokolo ima gvozdene prozore, a u sredini veliki basen (sadrvan). Na toj strani ima 20 korisnih i malenih ducana.Interesantni spomenici - Tu je na prvom mjestu mostarski most. Zatim (narocita vrsta) vitlova (cekrka). Tu je ispod carsije svezan (namotan) jedan debeo lanac za tocak i cekrk, a drugi kraj tog debelog lanca svezan je za debeli lanac koji je svezan za stijene cak dolje u rijeci.Kad neki covjek hoce na izvadi vode iz rijeke, on natakne svoju kofu za kariku lanca, a onda pusti lanac i on ode u vodu. Onda ozgo izvlace lancem kofu i ona izadje puna vode. Ovu vodu liju u bardake i testije. Na tri mjesta nalaze se takvi cekrci (dolap), kojima na taj nacin izvlace vodu lancanim tockom.U onome dijelu carsije gdje su kazazi nalazi se jedna cetvorougaona sahat- kula. Zvuk njena zvona cuje se iz daljine na tri sata hoda.Na suprotnoj strani varosi, tamo gdje je tabhana, ima devetnaest vodenica, koje zasluzuju da se vide. U tim krajevima nisam vidio vodenice izradjene s takvim uredjajem i na tocak.Kako je u varosi klima blaga, to je zima prijatna.Cijelo stanovnistvo je rumeno u licu. Njihovi casni i postovani starci zavijaju oko glave saruke (destar), a momci oblace kalpake, caksire s kopcama i cohanu odjecu.Njihove zene stavljaju na svoje (glave) ravne kape tzv. "tarbus takje", bijele pokrivace; sve oblace feredze i tako setaju.Njihov posebni dijalekat je pravilan i jasan turski jezik, a znaju takodje bosnjacki i latinski.Na glasu im je bijeli hljeb, a u protokolu (sidzilu) serijatskog suda upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset i trideset oka. Narovi u toj varosi su vrlo krupni. Specijaliteti su im grozde, smokve, kajsije, seftelije i cempresovo drvo.Na onoj strani varosi gdje se nalazi kozara (debbaghane) ima do osamnaest hiljada i sezdeset basca divnih poput rajskih.Dodatak - Na teritoriji hercegovackog sandzaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljepsi od sehera Mostara. Zbog prijatne klime, tu ima tako socnog i finog svakovrsnog voca da oni svoje smokve, grozdje i kao covjecije glave krupne narove nose na poklon ostalim gradovima. Ovo voce ne samo sto zadrzava svoju ljepotu i slast nego se njegova boja i slast zadugo ne promijeni. Kroz sve privlacne basce i ogradjene bostane koji se nalaze na onoj strani gdje je tabhana (debbaghane) proticu zive vode, a po raznovrsnim uredjenim sofama svijet se veseli i bez prestanka moli Boga za trajnost Carstva i naroda.

Hvala Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u uzivanju i veselju.Kad smo s velikim dzemaatom klanjali bajram-namaz na Musali, upravo u casu kad je mufti-efendija (sejhu' l-islam) ucio hutbu, dodje sedam ljudi kao bez duse i zapomagase:- Aman, braco muslimani, eto za brdom vodimo borbu s ljubuskim nevjernicima. U pomoc, braco, u pomoc !Na to rece muftija (sejhu' l-islam):- Na noge, braco muslimani, da idemo na vojnu bajramskih zrtava, da priteknemo u pomoc braci muslimanima i da tako napravimo najvecu vojnu.Odmah su sve gazije, pjesaci i konjanici, ne dovrsivsi molitvu (hutbu i dovu) prihvatili oruzje, spremili se i odjurili u planine. Poslije dva sata zapoceli smo teske borbe u nahijama Ljubuskog. Neprijatelj umalo nije nadvladao (Muslimane), ali u taj cas prispjese mostarske gazije kao Hizir i, uz poklic "Allah, Allah", tako potukose macem neprijatelja da to nije moguce opisati. Odmah ispalise jednu salvu.Neprijatelj vidje da su Turci bez obzira na Bajram posli u borbu i da sijeku macem. Palo je oko sto sedamdeset neprijatelja, ostali su razbijeni i iz navale presli u bijeg i otisli u svoj pakleni zavicai. Nase gazije, tjerajuci neprijatelja, zarobise ih oko sedamdeset, a pedesetak posjekose. Od nasih pogibe mucenicki samo sedam vitezova, koji su sahranjeni. Bajramski rucak rucali smo u selu koje smo oslobodili, a zatim smo zdravo i veselo s plijenom i velikom pompom vratili se u seher Mostar.Eto, tako Mostarci rustemovski vode bitku i boj.Kratko receno, to su darezljivi, gostoljubivi i plemeniti ljudi.Zatim sam od prvaka ovoga sehera uzeo pisma, oprostio se s njima i s pedeset hrabrih pratilaca krenuo prema zapadu ...

Rušenje mota u ratu

Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, Most je djelomično oštećen od strane srpskih snaga i JNA. Dana 9. novembra 1993. HVO je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i terorisanja Mostara. Dan ranije, 8. novembra 1993. HVO je započeo sa kampanjom rušenja Mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule Mosta, što je okončano 9. novembra 1993., njegovim konačnim rušenjem.
Nakon objavljivanja 36 Tuđmanovih stenograma, da se zaključiti da je rušenje mosta bilo dio smišljene kampanje agresije Hrvatske, koja se ogledala između ostalog i u urbicidu.
O metodama urbicida i agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu svjedoči i razgovor Tuđmana sa Jankom Bobetkom i Rosom 6. novembra 1993. godine, samo četiri dana prije rušenja Starog mosta. U jednom trenutku Tuđman od Rosa traži da protiv Bošnjaka primijeni "neke elemente zastrašivanja": "Da bi osigurao ove granice Hrvatske, izvoli upotrijebiti sve što je moguće, jedino nećeš bojne otrove". Na što Roso odgovara: "Tu je taj problem što su ta punjenja miksnog tipa, miješana i jako su velika, ne možemo ih razdvojiti, 500 kg, to bi uništilo jedan cijeli grad kemijski... Ja čuvam to kao adut, ovi naši iz BiH to znaju". Samo četiri dana kasnije, novi sastanak, sa hitnom temom: srušen je Stari most u Mostaru. "Neki elementi zastrašivanja" koje je Tuđman zahtijevao, primijenjeni su. Sada Tuđman pita: "Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga je porušio". Slijedi odgovor Mate Bobana, koji je značajan doprinos u historiji ratnog cinizma: "Bile su strašne kiše". Stari Most je, dakle, porušio Pero Zubac svojom poezijom, svojim "Mostarskim kišama". Tuđman je ipak oprezan, pita: "Hoćemo li opet mi biti optuženi". Tada se pokreće čitava strategija prikrivanja zločina: pada dogovor da se kontaktiraju veze u španskom bataljonu, da se stranci nagovore da lažu o tome da Hrvati nisu srušili Most. Mate Granić: "Imati tu informaciju, imati sve, jer ako oni kažu dobru informaciju onda je to izuzetno, jer se inače to na CNN...". Tuđman: "Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?" Mate Granić: "Nama". Još veća panika nastaje kada se pokušava prikriti stvarna uloga Hrvatske u ratu u Bosni.

Mesa SelimovicBOSNA

Mi nismo niciji. Uvijek smo na nekoj medji, uvijek neciji miraz. Stoljecima mi se trazimo i prepoznajemo, uskoro necemo znati ko smo. Zivimo na razmedju svjetova, na granici naroda, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu.Otrgnuti smo, a neprihvaceni. Ko rukavac sto ga je bujica odvojila od majke pa nema vise ni toka, ni usca, suvise malen da bude jezero, suvise velik da ga zemlja upije.Drugi nam cine cast da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo.Mame nas kad smo potrebni, a odbacuju kad odsluzimo.Nesreca je sto smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i necemo iz nje, a sve se placa pa i ova ljubav.Svako misli da ce nadmudriti sve ostale i u tome je nasa nesreca. Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamrseniji ljudi na svijetu, ni s kim se istorija nije tako posalila kao sa Bosnom. Juce smo bili ono sto danas zelimo da zaboravimo, a nismo postali ni nesto drugo. S nejasnim osjecajem stida zbog krivice i otpadnistva, necemo da gledamo unazad, a nemamo kad da gledamo unaprijed.Nesreca je sto smo zavoljeli tu svoju mrtvaju, pa necemo iz nje, a sve se placa, pa i ta ljubav. Zar smo mi slucajno tako pretjerano mehki i surovi, raznjezeni i tvrdi.Zar se slucajno zaklanjamo za ljubav kao jedinu izvjesnost u ovoj neodredjenosti, zasto?Zato sto nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znaci da smo posteni. A kad smo posteni, svaka cast nasoj ludosti.